Travnjaci u projektu LIFE TO GRASSLANDS

Wetmancek2Travnjaci u projektu LIFE TO GRASSLANDS

Travnjaci su poluprirodna područja nastala povećavanjem stanovništva i krčenjem šuma. Najviše travnjaka nastalo je u vremenu od brončanog doba do doba Rimljana.

Travnjaci su postali svoj ekosustav, i to jedno od najraznolikijih područja, gdje na samo jednome kvadratnome metru travnjaka možemo pronaći 80 različitih biljnih i životinjskih vrsta. Riječ je, dakle, o biološki raznolikom poljoprivrednom krajoliku i istovremeno o jednom od najugroženijih staništa s najvećim gubitkom biološke raznolikosti. Ugrožava ga napuštanje poljoprivredne proizvodnje i pretjerana primjena dohrane i intenzifikacija proizvodnje. Na temelju Direktive o staništima prema kojoj je Slovenija, kao i druge članice EU-a, obvezna podnositi izvještaje, pokazalo se da je upravo stanje travnjaka u Sloveniji vrlo loše, zato je Slovenija definirala područja okolišno osjetljivih trajnih travnjaka. Poljoprivrednici ta područja ne smiju prenamijeniti ili preorati.

Značenje suhih travnjaka i projekta LIFE TO GRASSLANDS / ŽIVOT TRAVNJACIMA s nacionalnog stajališta

Osim močvara, među najugroženije ekosustave u Europi ubrajaju se ekstenzivni travnjaci jer njihovo očuvanje ovisi o održivoj, umjerenoj proizvodnji koja u tržišnom gospodarstvu vlasnicima obično ne osigurava dovoljan prihod. Zbog toga vlasnici travnjake intenziviraju gnojenjem, ranom košnjom i učestalom ispašom ili napuštaju proizvodnju te travnjaci postupno zarastu. U oba se slučaja broj biljaka i životinja drastično smanjuje, a mijenja se i izgled krajolika. Budući da su ekstenzivni travnjaci temelj kvalitetnih i zdravih prehrambenih proizvoda, potrebno je priznanjem takve kvalitete postići konkurentnost koja uvažava i stvarnu vrijednost troškova.


SUHI TRAVNJACI na karbonatnom tlu

2016_05_06_LS_Škofja Riža_navadna kukavica (17)Suhi travnjaci su travama i livadskim cvijećem obrasla područja na suhom, plitkom i hranjivim tvarima siromašnom tlu koje karakterizira nisko i rijetko travnato busenje. Stvorio ih je čovjek i još ih danas održava umjerenom košnjom ili ispašom. Mnogi poljoprivrednici kombiniraju jedno i drugo. U prošlosti su bila često zasađeni starim sortama voćaka, stoga se ovi travnjaci javljaju i u livadskim voćnjacima.

Gdje u Sloveniji nalazimo suhe travnjake?

Suhi se travnjaci kod nas pojavljuju na krškoj, dobro propusnoj podlozi, u unutrašnjosti zemlje i na padinama brdašaca i planina, gdje su obrasli sunčana južna područja. Stručnjaci ovaj tip travnjaka nazivaju poluprirodnim suhim travnjacima i grmolikim fazama na karbonatnom tlu (Festuco-Brometalia) (*važna staništa orhideja). U istočnoj se Sloveniji mogu pronaći na brdovitim područjima istočnih i zapadnih Haloza, Donačkoj planini (tzv. lazi) i u Posavskim planinama s najvišim vrhom Kumom. To su također manja, ali sa stajališta očuvanja biološke raznolikosti vrijedna, područja suhih i polusuhih travnjaka (tzv. košenice) usred šumovitih Gorjanaca s visoravni Radoha. Nalaze se još u Goričkoj, Kozjanskoj, Beloj krajini, Polhograjskim brdima i drugdje. Suhi travnjaci među najugroženijim su životnim prostorima u Sloveniji.

Oni su riznica biljaka, uključujući divlje orhideje, i riznica životinja

Javorovica_junij_2016_(PG) (3)Suhe travnjake karakterizira visoka raznolikost biljaka i životinja, gdje možemo na jednome kvadratnome metru nabrojati do 80 različitih vrsta. Neke od njih su zaštićene i ugrožene. Najveća raznolikost je na travnjacima s umjerenom do niskom (ekstenzivnom) upotrebom.
Karakteristične i lakše prepoznatljive biljke koje rastu na suhim travnjacima su trave: uspravna stoklasa, kostrika i obična treslica ili „solzice“ (op. a. suzice), a od biljaka toploljubne vrste: grahorka, žuti volujac, karanfil, veliki kravljak, srednji trputac, Rhinanthus glacialis, kranjski ljiljan. U svibnju i početkom lipnja cvatu livadski biseri – divlje orhideje.
Raznolikost biljnih vrsta također osiguravaju povoljni uvjeti za veliku raznovrsnost kukaca, posebno dnevnih leptira, skakavaca, buba, bogomoljki i kukaca. Zbog velike raznolikosti insekata na suhim je travnjacima i puno ptica.

Zašto su suhi travnjaci ugroženi?

IMG_3961a_mpodgorelec_NAVIJAM ZA TOLESudeći prema drevnim izvorima, suhi su travnjaci nekada bili iznimno rasprostranjeni, dok se u 20. stoljeću poljoprivrednom revolucijom situacija drastično promijenila. Glavni razlog za nastanak travnjaka u prošlosti bilo je stočarstvo, kada su ljudi, uz povećanje gustoće stanovništva, za proizvodnju hrane (meso, mlijeko) i stočne hrane krčili šume. U posljednjih 50 godina područja s travnjacima su se smanjila, kako u Europi, tako i u Sloveniji.

 

Vratimo život travnjacima!

Košnja 2

Suhi su travnjaci ugroženi zbog napuštanja upotrebe (košnja, ispaša) i, posljedično, zarastanja. Stanovništvo u tim područjima stari, mladi se iseljavaju, a ljudi koji još uvijek obrađuju zemlju sve je manje. No, i intenzivno gospodarenje, s ranom i čestom košnjom, preveliko opterećenje pašnjaka stokom te prekomjerna gnojidba mijenjaju bogate suhe travnjake. Ključnu ulogu u očuvanju suhih travnjaka imaju marljivi i uporni poljoprivrednici čiji rad je često  nedovoljno cijenjen i poštovan. Budući da su suhi travnjaci stanište brojnih vrsta biljaka i životinja, uključujući rijetke i ugrožene, njihovo očuvanje ima veliku važnost u očuvanju prirodne ravnoteže i zdravog okoliša.


Projekt LIFE TO GRASSLANDS doprinijet će ostvarenju Programa upravljanja područjima Natura 2000 (2015. – 2020.), obuhvaćajući upravo najugroženije vrste i tipove staništa, čije je stanje u tom području potrebno poboljšati. Jedan od izazova projekta je pronaći mogućnosti za ponovno obrađivanje napuštenih poljoprivrednih površina i vraćanje života travnjacima te time pokazati da osiguravanje prehrambene sigurnosti i zaštita prirode mogu ići zajedno. Omogućimo li život travnjacima, oni će osigurati i naše preživljavanje.


Više informacija o travnjacima možete pronaći u publikaciji mag. Karin Gabrovšek: Ljudje z naravo, narava za ljudi – biotska pestrost je naše življenje; Zavod Republike Slovenije za varstvo narave, 2010.